Neke stvari po pitanju business wirelessa i wifi tehnologija koje su se trebale dogoditi u 2007. godini - dogodit će se vjerojatno u 2008. godini. Međutim, neovisno o tome čeka nas i mnogo više od toga. Nove tehnologije, novi servisi, drugačiji pristup informacijama i sadržaju, a vjerojatno i drugačijem obliku sadržaja. Pitanje je samo kojim tempom će se priča odvijati. Osim što je Google krenuo u WiFi vode na 700 MHz, 4G LTE tehnologija otvorila je bojno polje na koje će kročiti mnogi veliki mobilni operatori iz cijelog svijeta. 4G LTE tehnologija po prvim testiranjima obećava gigabitne propusnosti na mobilnoj mreži što bi omogućilo HDTV prijem i druge high-tech servise na mobilnim uređajima korisnika. LTE tehnologija tek je u povojima, a testiranje i razvoj iste trajat će sigurno dvije do tri godine - možda i više. Komercijalizacija iste ne može se prije niti očekivati, ali svakako je obećavajuća. Naravno, tu je i Mobile Wimax koji će ozbiljno uzdrmati tržište. Wimax kao tehnologija još uvijek nije stasala kao tehnologija na koju se bilo tko može pouzdano osloniti. Odnos cijene i onoga što Wimax nudi još uvijek izgleda loše pa je ROI (Return of Investment) dosta dug. Naravno ovisi od slučaja do slučaja odnosno od područja pokrivanja, cijena usluga i ponude korisnicima. Wimax je najpotrebniji tamo gdje nema nikakvih mogućnosti za bilo koju vrstu kabela (koax, optika, UTP…) odnosno tamo gdje mještanima nije omogućeno korištenje “pravog broadbanda” iliti bilo koji naprednijih usluga i servisa. Otoci su jako dobar primjer takvih područja, zatim brdsko-planinska naselja i gradovi. Međutim i Wimax ima svoje nedostatke, a to je svakako propusnost i nemogućnost proširenja kapaciteta s obzirom na raspoloživi frekventni pojas odnosno širinu kanala. Iako je i Wimax još u beta fazi, a sve mreže u statusu “trial”, za njega još uvijek ima prostora - i za razvoj i za primjenu.

Kvaliteta usluge preko mobilnih tehnologija 3G, 4G, Wimax i drugih varirat će u odnosu na povećanje broja mobilnih korisnika, povećanja broja multi-band mobilnih uređaja koji će imati brdo featura i koji će pridonijeti zakucavanju kapaciteta mobilnih mreža što će prouzročiti lošiju kvalitetu govorne usluge, prekidanje poziva (fuck, to se već dešava zadnjih mjeseci) i slično. A, tko zna. Možda i neće biti tako, ali poplava na tržištu mobilnih tehnologija može značiti ama baš sve.
Povećano korištenje naprednijih mobilnih uređaja (iPhone) koji u principu više sliče malim prijenosnim računalima nego mobilnim telefonima otvorit će i pitanje sigurnosti podataka pa je očigledno da će i tržište u tom segmentu znatno ojačati. E, da - ali sukladno povećanom korištenju takvih uređaja mobilno oglašavanje tj. oglašavanje kroz sadržaj i inovativne servise doživjet će procvat. Tko god uleti u deal sa mobilnim operatorima - situacija je ‘win-win’.

Hotspots! Nekada mi je to bila vrlo svjetla točka u cijeloj priči oko wirelessa, ali optimizam je nekako splasnuo s obzirom da na domaćem tržištu, a niti u većini zemalja svijeta nema značajnijih pomaka u primjeni istih. I dalje je sve komercijalno. Cijene pristupa internetu preko hotspotova (uglavnom onih od T-Coma) su astronomske i ne obećavaju mnogo. Alternativni davatelji internet usluga ne vide profit u takvoj usluzi pa “potencijalna” konkurentnost na tržištu svakako pada u vodu. Nemaju niti konkretne ideje u svezi razvoja i primjene nekih drugih servisa. Ljudi traže sadržaj - ma kakav god bio. Uglavnom multimedijalni. Traže servisne informacije, bitne brojeve telefona, kartu mjesta u kojem se nalaze, informacije o smještaju, taxi službi, ambulantama u blizini i drugo. Community wireless mreže sve to nude već duže vrijeme međutim svi se oglušuju na njih i ne iskorištavaju njihov potencijal iako broj njihovih pristupnih točaka i područje pokrivenosti signalom raste nezamislivo brzo. To su infrastrukture koje omogućavaju korištenje govorne usluge preko WiFi telefona (dual band / multi band telefoni), internet visokih propusnosti, slušanje radija, gledanje videa i još mnogo drugih stvari. Prije ili poslije, a jako vjerojatno već u ovoj godini, ISP-ovi će se morati obratiti community wireless mrežama i iznajmiti njihovu infrastrukturu ili ući u strateško partnerstvo ako žele ponuditi “nešto novo” i ući u mobilno tržište. Poplava WiFi pristupnih točaka mogla bi se pretvoriti u poplavu hotspotova.

Sadržaj iliti content! Jako bitan dio koji će biti uvjet za pristup nečijoj mrežnoj infrastrukturi. Odgovor na pristup može dati samo multimedija. Sukladno tome Tportal, Net.hr (primjerice) i slični trebat će nadogradnju i servise poput YouTubea, MySpacea, Google Videa, Flickr i drugih. Tražit će se kreativnost i inovativnost. Borba za sadržaj kao što su video i muzika bit će vrlo napeta. Neće biti gubitnika. Omogućit će svojim korisnicima pristup mnogočemu. Razlike će biti u nijansama u ponudi sadržaja. Sve ovisi o dogovorima oko autorskih prava, infrastrukture i uloženih sredstava. Ne radi se samo o tome. Tu su i game servisi, radio streaming, video streaming i slično. Eh, kada bi se još takvom sadržaju omogućio besplatan pristup preko mnogobrojnih pristupnih točaka community wireless mreža - marketing bi im procvjetao. Ulog minimalan - prihod nemjerljiv. Procvjetalo bi web oglašavanje, audio oglašavanje, video oglašavanje - nuditelji sadržaja sretno bi trljali ruke. Mnogi razmišljaju o tome. Bitan je pristup i tajming. Vrijeme će pokazati tko je prepoznao sebe u takvoj priči.

VoWiFi pokazat će zubiće. Iako nije toliko zastupljen u primjeni s obzirom na spor razvoj, konkretnija testiranja Voice over WiFi usluge startala su još prošle godine. Već poneki mobilni uređaji imaju WiFi kartice u sebi koje rade na 2.4 GHz i omogućavaju mobilnim uređajima da se spajaju preko WiFi pristupnih točaka na mrežu, registriraju se na lokalnom SIP serveru (ili nekom na Internetu gdje je korisnik registriran) i telefoniraju se drugim korisnicima usluge u području pokrivenosti signalom. Mobilnim operatorima bi moglo biti interesantno ući u partnerstvo sa wireless udrugama i testirati kombinaciju GSM-a i WiFi-a. Iako je VoWiFi još uvijek u povojima i iako ne postoji mnogo mobilnih uređaja na tržištu sa WiFi karticama kao niti WiFiPhone uređaja, svakako će pronaći intenzivniju primjenu u tekućoj godini kroz korištenje beta verzije usluge.

Bill Sobel, NY:MIEG (New York: Media Information Exchange Group) founder, organizirao je uzbudljivi i informativni event na temu Wimaxa i bežičnih mrežnih tehnologija, te kuda nas te tehnologije vode u budućnosti i što će nam korisno donijeti. Event će se održati 17. siječnja, 2008. godine. Kolege Dana Spiegel i Laura Forlano bit će panelisti sa Eric Baderom i Ari Zoldan, CEO i Founder Launch 3 Communications. Evo i ponešto o kolegama panelistima:

Laura Forlano
Laura is a Visiting Fellow at the Information Society Project at Yale Law School and a Ph.D. candidate in Communications at Columbia University where she is researching the socio-economic implications of the use of mobile and wireless technology. She is an Adjunct Faculty member in the Design and Management department at Parsons The New School for Design where she teaches Design in Everyday Experience, Introduction to Design and Management, and Sustainable Design.

Dana Spiegel
Dana Spiegel is Executive Director of NYCWireless and is an independent software consultant and founder of sociableDESIGN, a software and consulting firm that specializes in social software and wireless technology research and development. For the past 7 years, NYCwireless, a non-profit organization, has pioneered the building of free Wi-Fi hotspots in parks and public spaces, and has helped countless NYC residents get online in public spaces. The organization has worked closely with affordable housing developers to bring free Wi-Fi to 4 buildings in the Bronx, Brooklyn, and Manhattan, and has become a primary vehicle for people to learn about Wi-Fi and other wireless technologies.

Vijest je friško danas objavljena na stranicama Verizon Wirelessa da su u partnerstvu sa Vodafoneom krenuli u koordinaciju trial plana za četvrtu generaciju mobilne broadband mreže bazirane na LTE (Long Term Evolution) tehnologiji, a testiranje bi trebalo krenuti sa početkom 2008. godine. 4G sa stilom (?) dolazi kao nasljednik aktualnih tehnologija kao što su Wimax, Flash-OFDM, 3GPP i td. Kao dobavljači hardvera u igri su Motorola, Nokia-Siemens, Alcatel-Lucent, Ericsson i Nortel. Svi zajedno udruženim snagama omogućit će svijetu (čitaj: razvijenim zemljama) korištenje nove wireless broadband tehnologije koja bi trebala isporučiti mobilne mreže daleko većih propusnosti od sadašnjih, visokih performansa, manje latencije i veće efikasnosti. LTE tehnologija bazirana je na IP-u i omogućavat će download brzinom oko 100 Mbps i upload od 50 Mbps na svakih 20 MHz spektra. Zamišljeno je da hendla po 200 IP konekcija na svakih 5 MHz spektra. Woo-hoo! 4G će još dosta vremena biti u razvojnoj fazi dok se cijeli skup wireless standarda od kojih se 4G sastoji jednostavno ne ispegla i prilagodi potrebama na tržištu.

Najzanimljivije pitanje u cijeloj priči je “killer application” za 4G
Izgleda da nema previše dileme oko toga i da bi “killer app” trebala biti konstantna broadband veza prema Internetu sa propusnostima od 5-10 Mbps na dalje što bi trebalo omogućiti i streamanje HDTV-a. Naravno, ne u bližoj budućnosti i ne u Hrvatskoj, ali ajde i to će jednog dana doći na svoje. Mnogi ISP-ovi u svijetu bore se sa kapacitetima svojih mreža koji su polako pri maximumu iskorištenosti zbog poplave servisa poput Youtubea, Google Videa i drugih koji zahtijevaju dobru šnitu bandwidtha za normalno korištenje.

S druge strane pitanje je koliko će 4G sustavi koštati i tko će si ih moći priuštiti? ROI za takav business plan u Hrvatskoj bit će minimalno 10 godina (??) … ili 20 … ili doživotno? . Problematične su i cijene interneta koji je i dalje preskup s obzirom da T-Com nikako ne spušta cijene, a kupovina interneta izvan HR pomaže djelomično u financijskom smislu dok je u HR i dalje potrebno raditi skupe visokopropusne veze prema T-Scumu s obzirom da je najveći dio domena i sadržaja upravo na njihovoj mreži.

U svakom slučaju, promatrajući razvoj tehnologija, izgleda da je budućnost broadbanda ipak u zraku, a ne pod zemljom