Nedavno me posao odveo i u Varaždin pa sam napravio đir. Sastanci, izvidi, sim, tam, ovo, ono, zgrada, krov, hop – gle WiFi
Predivan je Varaždin grad. Bio je i lijep dan. A, lijepa je i infrastruktura gore na krovu jedne zgrade. Ima tu ponešto Proxima i Motorole (pretpostavljam od Magic telekoma). Nešto i od Metroneta. Nešto i od kabelaša. Nešto i od Varžadin Wireless. Slotice, gridice, dish antene (5 GHz) i td.
Archive for the ‘WiFi’ category
Varaždin Wireless – infrastruktura
July 20th, 2008WiFi intervencija u Osijeku
July 19th, 2008Naguzi me posao opet 3 dana u komadu na putu u Slavoniji… Slavonski Brod, Đakovo, Osijek…oh Osijek. Zadnja stanica. Nikad prije nisam bio u Osijeku. Najdalje sam bio u Đakovu i eto došao je i taj dan da sam u Osijeku bio čak tri dana. E, pazi. Tri dana. Milina. Lijepi mali gradić, dosta miran i tih, fini ljudi, rijedak promet, imaju i tramvaja čak, imaju kupališta, predivan most i td. Pogled sa krova hotela Osijek je predivan kuda god se okrenuo. Evo i nekih slika
Olimpijske igre 2008 pokrivene wireless mesh mrežom
June 23rd, 2008
Strix Systems, jedna od vodećih wireless tvrtki u svijetu u pogledu integracije ‘high-performance’ modularnih wireless mesh mreža danas je objavila da su njezini Access/One® Outdoor Wireless Systems (OWS) i integrirani Personal Mobile Command (PMC) komunikacijski sustavi dostavljeni u Peking za Olimpijske igre, a namijenjeni za javnu sigurnost. Silicon-Star Science & Technology Development Co. Ltd i Beijing Aerospace Changfeng Co., Ltd udružili su se u dizajniranju i integraciji PMC komunikacijskog sustava na lokaciji oko stadiona gdje će se održavati Olimpijske igre, a koji će omogućiti kontinuiranu, stabilnu i sigurnu povezivost govorne mreže, Interneta, sigurnosnih vozila, kao i raznog osoblja koje će obavljati svoje zadatke tijekom Olimpijskih igara u kolovozu 2008. godine. Strix Access/One modularna tehnologija integrirana je u PMC uređaje koji su mali, prijenosni, i koji odmah između sebe uspostavljaju vezu visokih brzina i male latencije mobilne širokopojasne mesh mreže. Preko istih ide mobilna komunikacija ljudi na terenu, teresnkih sigurnosnih vozila sa call centrom koji također ima integrirani bežični i satelitski širokopojasni pristup za video nadzor i osobne video / govorne komunikacije. Svaki mrežni mesh node ima šest mrežnih interfacea viskokih izlaznih snaga, a svaki interface obilježen je drugim standardnom odnosno 802.11a, 802.11b, 802.11g, 802.11j i 4,9 GHz (DSRC-C) radio interfaceom. Neki se koriste za pristup mreži, a neki za backbone mesh mrežu i redundanciju. Evo kako je to zamišljeno slikovito…
U principu i nemam neki dodatni komentar na to. Pohvalno i inovativno u svakom pogledu. Svaka čast za ideju i implementaciju. Win-win situacija za sve njih. Pokaže li se sustav funkcionalnim bez greške, bit će to jako lijepa referenca za daljnje probijanje na tržište. Ustvari, mislim da još nitko nije napravio ništa slično tome.
HDTV na mikrovalovima
June 21st, 2008
S obzirom na laganu ekspanziju HDTV groznice u svijetu, WirelessHD tehnologija nosi se sa ozbiljnom konkurencijom u borbi za prevlast u domovima brojnih ljudi kojima je HDTV signal dostupan. Naime, radi se o tome da većina ljudi koji kupuju novi TV (HDTV?) pazi i na druge detalje kao što je mjesto u sobi gdje će TV biti smješten. Mnogi plazme i LCD-ove šarafe na zidove te pokušavaju maskirati brojne kabele od TV-a, set-top-boxa, digitalnih receivera i ostale elektronike što je više moguće ne bi li dnevna soba i okolina novog (HD)TV-a bila u najboljem izdanju. Pic pic. Mnogi su picajzle danas pa inzistiraju na čistini oko novog TV-a i naravno, sukladno tome, u potrazi su za rješenjima problema rješavanja kabela po sobi. U tu priču savršeno se uklapa wireless HDTV tehnologija odnosno WirelessHD standard koji koristi frekvenciju 60 GHz, zatim High Definition Wireless Interface (WHDI) koji koristi 5 GHz band, i posljednji, ali ne i najmanje važan UltraWideBand (UWB) koji radi na frekvencijama od 4,2 GHz do 4,8 GHz. Sva tri standarda tvrde da su se pobrinuli za tri ključna zahtjeva za bežične AV veze, a to su visoka brzina prijenosa podataka, kratko vrijeme čekanja i visoka kvaliteta slike u stambenom okruženju. Ali, razlike dakako postoje. Prijenos nekompresirane 8-bit boje odnosno 60 frame/second video zahtijeva 1.4 Gbit/s vezu s podacima koji će se prikazati u 720p rezoluciji, 1.5 Gbit/s na 1080i i 3 Gbit/s na 1080p. Brzina od minimalno 80 Mbit/s potrebna je za prijenos kompresiranog videa.
Wireless HD
Specifikacija WirelessHD standarda definira bežičnu video mrežu (WVAN – Wireless Video Area Network) za spajanje elektroničkih (CE) audio i video uređaja. Ključna značajka WirelessHD sustava je sposobnost da podržava wireless prijenos nekompresiranog streama u AV rezoluciji od 1080p visoke kvalitete usluge (QoS) na udaljenosti od 10m. Na zahtjev za visoku propusnost podataka (veći od 3 Gbit/s) na udaljenosti od 10 metara potreban je široki (dodijeljeni) frekvencijski spektar. Veliki dio 60 GHz spektra dostupan je u mnogim zemljama kao nelicencirani. Band 57 ~ 64 GHz dodijeljen je u Sjevernoj Americi, dok je 59-66 GHz dodijeljen u Japanu. Sukladno tome, Koreja i Europska Unija također razmišljaju o alociranju dijela istog frekvencijskog spektra za potrebe prijenosa HDTV-a preko wirelessa unutar sobe/kuće. Agencije za telekomunikacije omogućile su vrlo visok efektivni prijenos snage (kombinacija snage odašiljača i dobitka antene), veći od 10 W izotropno izračene snage (EIRP). Veliki EIRP i velika širina frekventnog pojasa omogućiti će visoku propusnost veze koja će u svakom slučaju biti strogo usmjerena. Evo kako je to zamišljeno.
Ekipa koja se udružila i formirala WirelessHD standard sastavljena je od jakih igrača kao što su Intel Corporation, LG Electronics Inc., Matsushita Electric Industrial Co., Ltd. (Panasonic), NEC Corporation, SAMSUNG ELECTRONICS CO., LTD, SiBEAM, Inc., Sony Corporation i Toshiba Corporation.
WirelessHD koristi veliku širinu frekventnog pojasa 60 GHz što rezultira mogućnošću prijenosa podataka od 4 Gbit/s.
WHDI, razvijen od strane izraelske tvrtke Amimon Inc, postiže brzinu prijenosa podataka od 3 Gbit/s. Ta je brzina prijenosa podataka ekvivalentna propusnosti jedne HDMI (1.2) veze preko kabela koja ima prijenos od cca 4,95 Gbit/s. To je dovoljno brzo za prijenos nekompresirane slike u HD 1080p rezoluciji. WHDI koristi 5 GHz frekvencijski spektar za prijenos podataka.
UWB standard pak ima brzinu prijenosa podataka od 480 Mbit/s. Funkcionira na bazi kompresiranja videa i koristi frekvenciju od 4.2 Ghz do 4.8 GHz.
Konkretan razvoj situacije oko HDTV-a na mikrovalovima možemo očekivati početkom 2009. godine kada će početi prva konkretnija testiranja opreme različitih proizvođača.
Proxim Backhaul Lynx®.G5 Series
June 19th, 2008
Tvrtka Proxim pustila je u prodaju novu seriju wireless opreme za nelicencirani spektar, a prvenstveno namijenjenu za prijenos voice i data prometa. Radi se o Lynx®.G5 Series opremi koja bi se u principu mogla koristiti i za enterprise linkove (we’ll see about that). Koliko mogu vidjeti iz tehničkih specifikacija oprema radi na 2.4 GHz i 5 GHz spektru (5.1 – 6 GHz) što je, aj’mo reći, nekakav standard kod Proxima da pegla po cijelom 5 GHz spektru. Inače, radim sa Proxim opremom već dosta dugo i mogu reći samo najbolje o njoj jer svoj posao kvalitetnog prijenosa prometa (voice, data, internet…) između dvije ili više lokacija radi savršeno sa visokim propusnostima, u svim vremenskim i tehničkim uvjetima. Ono što u ovoj seriji navode kao ključne značajke je slijedeće:
* Support for both T1/E1 interfaces and Ethernet for future-proofing
* Flexibility to choose between any frequency in the 2.4 GHz spectrum or 5.15 – 5.95 GHz spectrum in a single product
* RSA-certified AES encryption for a highly-secure solution
* SNMP, CLI and Web interfaces for flexible remote management
* Built-in silence detection and redundant data compression for increased data capacity
* Adaptive Modulation for automatic configuration of the unit
Ono što vidim je eventualno hardverska razlika (jači je od ostalih u seriji) i multiple frequency support. Davateljima usluga obično na takvoj opremi treba Ethernet sučelje i mogućnosti korištenja 5.4 GHz spektra sa 1 W izlaznom snagom (definirano od Hrvatske Agencije za Telekomunikacije). Proxim u toj priči savršeno odgovora, pogotovo jer se na to nadovezuje i njegov WORP protokol te vrlo dobra cijena, pa je sukladno tome prvi na tržištu u kategoriji linkova namijenjenih za male, srednje i velike korisnike koji su u krugu 25 km zračne udaljenosti i kojima ne treba više od 5-10 Mbps full duplex prometa. Proxim je najjači dok radi samo u bridge modu, bez rutanja prometa, enkripcije i ostalih sranja koja bi ga opterečivala. Iza svakog bridga najbolje je staviti neki mali Cisco/Juniper/Fortinet router i te zadatke ostaviti njima. S obzirom da cijene kapaciteta i IP prometa drastično padaju na telekomunikacijskom tražištu, a istovremeno je potražnja za kapacitetima (kod business korisnika najviše) velika, pružatelji voice/data/internet usluga su pred velikim izazovom tim više kada imaju korisnika do kojeg nije moguće dovesti optičku infrastruktura pa u tom slučaju nastupa wireless link kao zamjena ili odrađivanje onog “last mile” puta. Proxim definitivno pruža visoke performanse i visoku sigurnost, a o fleksibilnosti da ne govorimo. Proxim se najbolja ponaša odnosno najbolje igra svoju ulogu u point-to-point linkovima. Odličan je čak i u point-to-multipoint varijantama jer ima mogućnost primanja čak i do 100 klijenata (naravno u tom slučaju se i maximalni mogući promet dijeli na broj korisnika).
iCall VoIP na Apple iPhone – revolucionarno
June 16th, 2008Community Wireless mreže mogu imati transformativni utjecaj
June 16th, 2008
Pravo na primanje i priopćavanje obavijesti je univerzalno ljudsko pravo koje može biti poboljšano i zaštićeno omogućavanjem dostupnosti bežičnih komunikacija za sve i svakoga, rekao je na nedavnoj konferenciji Sascha Meinrath. Kako je tehnologija sazrijela sve je veći interes za pružanje širokopojasnog pristupa Internetu putem bežičnih veza koje dopuštaju da se na jednostavan način spojite sa drugim ljudima, na hotspotove i druge pristupne točke te da komunicirate preko iste infrastrukture bez obzira gdje se nalazili, u lokalnom kafiću ili na javnom trgu, a naravno ovisno o dostupnosti bežične mrežne infrastrukture. Usmjerivači prometa (routeri) ne zahtijevaju skupe podzemne kabele i najam DTK sustava te mogu biti instalirani na javnu rasvjetu i na druge javne građevine. Doduše na Wireless Summitu stručnjaci su naveli da pružanje low-cost usluga pristupa Internetu i instalacija low-cost wireless opreme nije laka i jednostavna. San Francisco i Philadelphia imaju javnosti poznate poteškoće koje pokušavaju riješiti javno-privatnim partnerstvom te osigurati gradsku bežičnu mrežu kojoj će moći pristupiti svi građani. Gradovi su privatnim tvrtkama omogućili postavljanje wireless opreme na javna mjesta u vlasništvu grada te da građanima naplaćuju pristup mreži. Cijeli sustav se pokazao skup i problematičan gdje su na čelo problematike proizlazili dostupnost, brzina pristupa mreži, brzine na backbone infrastrukturi i privatnost podataka odnosno kontrola istih.
Sascha Meinrath, ekspert na wireless mreže u New America Foundation i direktor wireless summita, rekao je da je glavni interes wireless zajednice javno dobro, a ne korporativni profit. Da bi taj model bio uspješan, kaže, gradovi i/ili wireless organizacije moraju uložiti novac u bežičnu infrastrukture i pružanje usluga u neutralnom modu za sve korisnike unutar mreže odnosno za sve građane koji su u dosegu pokrivenosti bežičnom mrežom. Wireless summit sadržavao je prezentacije različitih modela za implementaciju bežičnih mreža, dostupne tehnologije i koristi od takve mreže u promociji ljudskih prava i koheziji zajednice. SHRP (AAAS Science and Human Rights Program) je preuzeo projekt bežične komunikacijske tehnologije i borbe za ljudska prava kojim nastoji omogućiti i unaprijediti univerzalni pristup Internetu, a posebna grupa kojoj su cilj povećanje dosega i utjecaj ljudskih prava radi sa siromasima koji su locirani u udaljenim i/ili visokorizičnim područjima, gdje je pristup Internetu nemoguć ili je previše skup.
“Mi moramo osigurati da svi u društvu mogu iskoristiti transformativne mogućnosti digitalne tehnologije“, rekao je Rey Ramsay, izvršni direktor korporacije “One Economy”. Ista organizacija je neprofitna i promovira pristup digitalnoj tehnologiji na četiri kontinenta. S obzirom da gradovi, wireless zajednice i aktivisti imaju tendenciju za implementaciju bežičnih mreža u mjesta prebivanja, potrebno im je da zadrže jasan fokus na temeljni cilj – biti siguran da svatko može imati pristup u digitalno doba, rekao je Remsey. U San Franciscou i drugdje, rekao je, fokus je prečesto namamiti izgradnju sustava i logistiku pružanja usluge te povezivanja u različite grupe, a ne na veća pitanja dostupnosti kako bi se osiguralo da svi u zajednici imaju poticaj i opremu koja im je potrebna da bi ju iskoristili za bežični pristup mreži. Wireless zajednice, da bi doista bile uključive odnosno uzete u obzir i uspješne u svojim nastojanjima, moraju osigurati sadržaj i aplikacije koje se mogu konstantno nadograđivati, a koje bi olakšale život stanovnika i riješile pravi problemi kao što je pružanje obrazovanja i drugih edukativnih aktivnosti te radnu snagu za razvoj mogućnosti. Došlo je do takvog pomaka da neprofitna organizacija kao društvena grupa osigura slobodan pristup mrežnoj infrastrukturi svim građanima. U Torontou, grupa se zove Wireless Toronto, grupa volontera kroz svoj volonterski rad i tehničku pomoć postavlja bežične mreže u više od 30 lokacija u gradu. Svi troškovi su plaćeni od strane lokalne samouprave, restorana, trgovina i drugih poslovnih subjekata gdje je wireless oprema instalirana.
Nicole Ozer, direktor tehnologije i građanskih sloboda u “Northern California Branch of the American” upozorio je na nastojanje kompanija da osiguraju bežični pristup na temelju cijene privatnosti ljudi. U nekim slučajevima gradovi su praktički spremni na odricanje privatnosti u zamjenu za izgradnju bežične mreže. Ugovorima sa Google i Earthlink, a kojima se namjeravao pružiti wireless pristup u San Francisco, nije se uspjela osigurati mogućnost zaštite anonimnosti korisnika, bilježi Ozer u članku u “University of San Francisco” kao i nesposobnost ograničavanja količine osobnih podataka koji bi se prikupljali i iskorištavali u komercijalne svrhe.
Amir Dossal, izvršni direktor Ureda Ujedinjenih naroda za partnerstvo, rekao je da je pristup digitalnoj tehnologiji važan alat za pomoć zemljama u razvoju da bi mogli živjeti bolje i učiti bolje. Dossal je rekao da mnogo više možemo učiniti. “U Ujedinjenim narodima shvatili smo da ako želimo napraviti neku razliku za ljude u zemljama u razvoju, moramo uzeti kvantni skok“, rekao je Amir Dossal. “Mi bi trebali omogućiti dostupnost svih tehnologija” – istaknuo je Dossal, te dodao navodeći napore wireless grupa kao što su UN’-ove “Global Alliance” za Informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoj, te neprofitna “One Laptop Per Child” inicijativa. Tržišne sile će uvijek igrati ulogu u uspostavljanju bežične tehnologije. “No, sustav je učinkovitiji ako ga gradimo zajedno i globalno” – kazao je Dossal. Nadodao je i kako wireless zajednice imaju važnu ulogu u širenju pristupa bežičnim tehnologijama i u razvoju naroda. Zadatak može biti težak u državama represivnog režima gdje se ograničava pristup tehnologiji i ističe nepovjerenje prema otvorenoj komunikaciji.
Agnès Callamard, izvršna direktorica “Article XIX”, međunarodne organizacije smještene u Londonu, a koja se bavi ljudskim pravima, slobodom izražavanja, slobodom informacija, rekla je da su međunarodne obaveze za države da poštuju prava svojih građana da slobodno komuniciraju preko bilo kojeg medija. Njezina organizacija je dobila ime po Članku 19. UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima, koji glasi: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; pravo ukljućuje slobodu mišljenja, bez tuđeg miješanja, primanje i priopćavanje informacije i ideje kroz bilo koji medij, bez obzira na barijere“. Njezina grupa radila je na slučaju oko dodjele elektromagnetskog spektra wireless zajednicama. Loša (pre)namjena istog može ograničiti pristup i mogućnosti razvoja wireless zajednica. Dodjela spektra također je jedna od tema u Sjedinjenim Američkim Državama. Community wireless zagovornici se pritom zalažu za pristup nekorištenom dijelu spektra dodijeljenog za TV emisije. Radi se o neiskorištenom dijelu spektra, a koji je poznat kao “bijeli prostor”. Priupitali su federalnu komisiju za komunikacije (FCC) da oslobode slobodne dijelove TV spektra za slobodno korištenje od strane wireless zajednica. Agencija je prihvatila upit i trenutno razmatra tu mogućnost.
Hackeri politike & javno dobro
June 16th, 2008
Tekst postoji na engleskom, rado ga prenosim na hrvatskom kao osvrt na Wireless Summit u Washingtonu prošloga mjeseca. IS4CWN 2008 završio je strastvenim govorom Harold Felda iz Media Access Project. Harold vjeruje da je sada vrijeme za prave sistemske globalne promijene. Pravo naroda u pravom trenutku. Harold je prvi put govorio o tome na International Summit on Community Wifi, i bio je usmjeren na to zašto bi prisutni na konferenciji trebali voditi brigu o tome što se događa u Washington DC-u. Drugi put Harold je govorio o tome kako bi javna politika trebala donositi najbolje u ljudskoj prirodi s tendencijom prema naprijed. Izraz ‘hackeri politike’ skovao je jedan od sudionika konferencije prošle godine na wireless summitu, a izraz vrijedi za one koji rade za zajednicu i usredotočeni su na tehnološku politiku, rekao je Harold Feld. Harold nas je natjerao na razmišljanje o snazi zajednice s izjavom: “Razlika između pokreta zajednice i gomile ljudi je koordinacija i namjera”. Pojedinci dolaze zajedno kako bi naučili nešto novo jedni od drugih čime bi svoje vlastite projekte učinili boljima. Ti isti pojedinci su brzo utvrdili da je ono što rade dio mnogo većeg pokreta. Ova zajednica ne slaže s modelom da će samo prosvijetljeni osobni interes rezultirati u pokretu.
Oni koji rade u medijima i koji imaju otvoreni pristup tehnologiji rade na način da surađuju međusobno u korist svih. Harold pronalazi smjer svojih priča u Bibliji pa tako često govori citirajući priče iz Biblije. Ovoga puta priča je o Iliji. Ilija je gledao smjer iz mnogih izvora. Mali glas rekao je Iliji što učiniti. Mi svi slušamo taj mali glas i mi trebamo taj glas. Upravo taj mali glas prije ili poslije dovesti će do velikog poziva. Harold kaže: “Sloboda i sposobnost da se spojite sa svakim drugim je ljudsko pravo. Mi sami sebe pozicioniramo u svijetu da bismo to mogli istaknuti glasno. Ovo nije Mercedes jaz. Ovo je pravi nedostatak. Je li sada pravo vrijeme? Ako ne mi – tko onda? Ako ne sada – kada onda? Lako je nama reći da sada nije pravi trenutak“. Da Harold nije mislio kako je sada pravo vrijeme, ne bi niti ulagao toliko vremena u sve što radi koliko ulaže sve ovo vrijeme. Rezultati koji se žele postići čine se nemogući (Harold to zove “kompresijska kazna”). Također imamo zadivljujući uspjeh stope u pojedinim zajednicama (Harold to zove “egomanijak”). Harold predlaže balansiranje kompresijske sudbine i egomanijaka
Uletio u važan problem s kojim se bore mnoge neprofitne organizacije. Previše često se u povijesti društvenih pokreta ili odbija raditi s privatnim sektorom i rješavanjem problema održivosti ili ne shvaćamo u što se upuštamomo pritom se upuštajući u probleme gdje projekti gube kontrolu. Završio je sa: “Mi smo na granici vrlo važnih stvari. Ponekad ćemo se osjećati ushićeno. Moramo shvatiti da je ostatak pokreta tu kako bi nas podržao. Svi rastemo pojedinačno i trenutno nismo ujedinjeni.” Da, sada je vrijeme za velike promjene.
International Summit for Community Wireless Networks 2008
June 15th, 2008
Opet malo kasnim sa objavom neobjavljenog. Obveze – što reći. Neizmjerno mi je drago da sada već tradicionalno mogu reći da je u Washingtonu ponovno održan skup wireless zajednica pod kodnim nazivom “International Summit for Community Wireless Networks 2008“, a u organizaciji Sasche Meinratha (direktor summita). Summit sam i ove godine obišao, ali ovaj puta u društvu frendova iz udruge Dugave Wireles koji su odlučili ispucati godišnji odmor preko bare i uloviti Summit između ostalih aktivnosti. Ako ništa drugo, ove godine bili smo brojčano jači od susjeda iz Srbije
koji su brojili tri člana – čak jednog više od prošle godine. Nas je bilo pet, a osim mene tu su bili Damir Sokol, Danijel Hanžek, Filip Biljecki i Luka Ivas. Ne znam jel to postala tradicija da svake godine dofuraju po jednog više, i to još kao predavača. Svaka čast dečki. Iz udruge Dugave Wireless kao predavač sam bio prisutan ja, te Filip Biljecki – ovogodišnji novajlija koji se pokazao vrlo kvalitetan na temu panela “Community Wireless Data Collection”. Wireless Summit je i ove godine bio živa rasturačina, došlo je čak duplo više ljudi nego prošle godine, a među pridošlima bila su vrlo zvučna imena pa čak i zvučnija od onih prethodne godine. Osim što su na summit navratili dobri stari wirelessaši iz Seattle Wireless, NYCWireless, CuWin, FreiFunk, FunkFeuer, Ile Sans Fil i drugih wireless zajednica, na summit su navratili i političari. Među najpoznatijima treba istaknuti izvršnog direktora UN-a, Amir Dossal. Osim njega bila je tu i izvršna direktorica Article XIX, Agnes Callamard te Rey Remsey, CEO “One Economy” organizacije. Ne treba niti isticati da su redom sve organizacije teške (svaka) preko milijardu dolara spremnih za investiranje u razvoj “nečega”.
Kao domaćin wireless summmita ove godine bila je AAAS međunardna organizacija za unapređivanje znanosti (The American Association for the Advancement of Science). AAAS je međunarodna neprofitna organizacija posvećena unapređenju znanosti širom svijeta služeći kao pedagog, vođa, govornik i profesionalna udruga. Pored organiziranja različitih članskih aktivnosti, AAAS objavljuje časopis za znanost, kao i mnoge znanstvene biltene, knjige i izvješća. I ove godine smo mogli čuti plakanje amerikanaca kako im je broadband u banani, kako polako zaostaju za svijetom, pa net neutrality problem, pa visoke cijene broadbanda, pa nejednako razvijanje broadbanda u svim područjima i tak’ dalje i tak’ bliže.
S druge strane, Aaron Kaplan (FunkFeuer) kao jedna od najeksponiranijih ličnosti svjetske wireless/open source scene govorio je puno o razvoju open source aplikacija, mesh protokola i drugih open source aktivnosti u sklopu friških low-cost hardverskih rješenja koja se pojavljuju na tržištu i omogućavaju solidnu iskoristivost i modifikacije. Paneli i prezentacije same po sebi i ove godine nisu bile toliko važne i ključ cijelog summita već intenzivna komunikacija među svim pridošlicama. Ideja je bila konstatni brainstorming, kolaboracija, razmjene ideja, zajedničko stvaranje novih ideja te filtriranjem detalja pretvorba istih u mini projekte kojima bi se na neki način stimuliralo lidere i druge članove wireless zajednica na konkretan rad i projekte unutar svojih wireless zajednica te isto tako i na globalnom nivou. Naravno, sav trud i komunikacija urodili su plodom, rodile su se nove ideje i projekti, neke stvari su dobile smisao, neke su ga izgubile i pretvorile u nešto drugo, open source jača sve više, kompletan community sve više napora ulaže u razvoj open source tehnologija među kojima se najviše ističe projekt mesh mreža i razvoj mesh protokola gdje Batman, OLSR i Cuwin odskaču od ostalih koji su u povojima.
Wireless Philadelphia
June 10th, 2008Evo jedan vrlo zanimljivi dokumentarac na temu projekta “Wireless Philadelphia”. Ovo je recimo primjer grada gdje ne postoji broadband, te ljudi kao jedinu opciju imaju Dial-Up kojem su cijene astronomske. Ideja grada je bila da preko Earthlinka slože wireless mrežu po cijelom gradu kako bi ljudima omogućili jeftiniji i kvalitetniji Internet. Grad je dao sve moguće lokacije za postavljanje wireless opreme, za uzvrat je tražio da se Internet ponudi građanima po niskim cijenama. Nakon što je projekt živio neko vrijeme, nakon nesuglasica sa gradom EarthLink Wireless odlučio je poskidati opremu i onemogućiti pristup mreži. Građani i zajednice su u potrazi za novim providerom koji će im izgraditi wireless mrežu i omogućiti jeftiniji i brži Internet. Zanimljiva priča. Podsjeća me na stanje u BiH
Change is in the Airwaves: A Documentary about the Philadelphia Wireless Initiative from George Rausch on Vimeo.
























